Ako su to samo bile laži lažimo se bar još malo ako su to samo bile varke varajmo se, varajmo.
O meni
- nebitno
- muški
- 34 godina , Mostar
Interesi
- glazbasamo dobra dolazi u obzir
- filmoviako je dobar samo ću ga tad pogledati
- aktivnostispavanje :D
Više o meni
- hranabućkuriš
- bojasve su dobre
- životinjepsi i konji i još pokoja bi se mogla naći
- naziv školenemam pojma
- herojia valjda sam sebi heroj
Alina drago svojeeeeeeeee et Sale moj cuvaj mi seeeeeeeee..budi dobar hehehe oki..
a u vezi čega
salih svaka cast iznenadjena sam
baš ti hvala, i ja tebe
najdraze divan si zaista poseban...jedinstven..drugaci od svih..ma ti si moje...
samo i idem cujemo se
pjesmica je super
hvala
Salih
Jednog dana, pojavio se maleni otvor na čahuri. Čovjek je sjedio i gledao kako se leptir nekoliko sati muči da bi izvukao svoje slabašno tijelo kroz taj maleni otvor. Onda je leptir stao. Činilo se da ne može dalje. Zato je čovjek odlučio pomoći leptiru: uzeo je škare i razrezao čahuru. Leptir je s lakoćom izašao. Ali je imao krhko tijelo i smežurana krila. Čovjek je nastavio promatrati leptira, očekujući da će se svakog trenutka krila otvoriti, povećati i raširiti kako bi podržala leptirovo tijelo i osnažila ga. Međutim, ništa se nije dogodilo! Leptir je cijeli svoj život proveo puzeći okolo sa slabašnim tijelom i nerazvijenim krilima. Nikada nije poletio. Čovek uprkos svojoj ljubaznosti i dobrim namjerama, nije razumio da je poteškoće kroz koje je leptir morao proći, izlazeći iz čahure, osmislio Bog, kako bi krv iz tijela leptira potekla u krila i kad se oslobodi čahure da bude spreman letjeti.
Ponekad su poteškoće upravo ono što trebamo u životu...
Kad bi nas Bog oslobodio od svih prepreka, osakatio bi nas. Nikad ne bismo postali onoliko snažni koliko možemo biti. Nikad ne bismo mogli letjeti.
hvala meli...
Molimo prijavite se za komentiranje.