Forum
u221465
u221465
STAVLJAJTE PRIĆE OVAKVE:
16. travanj 2013
u221465
u221465
TRAJLA BE TRAJLA BE REFKO I ĆOMBE BACAJU BOMBE DANAŠNJA TEMA JESTJECA
UH,VEĆ NETKO NA LINIJI.
IZVOLITE U ETERU STE.
JESAM U ETERU?
PA AKO SAM REKO DA STE U ETERU ONDA ZNAĆI DA STE U ETERU!"
OK NE LJUTI SE.NEGO MOJE DJETE JE BOLESNO
ŠTO MU JE?
PIŠA SMEĐU PIŠALINU!
PA ONDA JE VJEROVATNO NALIO KOKAKOLU U SEBE
LOGIČNO
KRAJ
16. travanj 2013
haha cool
16. travanj 2013
hhaahahaaha cool ti tema i prića
16. travanj 2013
u228992
u228992
haha zakon priča
17. travanj 2013
u221465
u221465
Idem na novi...
17. travanj 2013
u221465
u221465
Trajlabe trajlabe puf trajlabe trajlabe
Refko i ćombe bacaju bombe.
Današnja tema je:cigare
Evo naš gost je:Mujo Hasević
Goste prepričaj nam to o cigarama..
Mujo govori-evo sada ću prepričatii
Može li se danas svijet zamisliti bez cigarete? Teško! I premda se u zadnje vrijeme vodi pravi križarski rat protiv duhanskog dima, sigurno je da će proći još dugo vremena dok duhan postane stvar povijesnih knjiga. Uživanje duhana postalo je univerzalni svjetski fenomen. Cigareta, ili neki drugi oblik potrošnje duhana, može se naći u svakom kutku našeg planeta, a u duhanskom dimu uživaju ljudi bez obzira na rasnu, spolnu, ili vjersku pripadnost, na zanimanje, socijalni status itd. A kako je sve počelo?

Počeci upotrebe duhana kao sredstva za uživanje gube se u prošlosti, a pisana povijest duhana i pušenja počinje već nakon Kolumbova otkrića Amerike. Neki od Kolumbovih pratilaca zabilježili su tu naviku kod urođenika, a uskoro je duhan prenesen u Europu i za samo nekoliko desetljeća duhan i navika pušenja raširili su se po cijelom svijetu usprkos brojnim ograničenjima i zabranama.

Od početka širenja do danas u pojedinim povijesnim razdobljima bili su dominantni različiti načini uživanja duhana. U početku, i dosta dugo nakon širenja po svijetu, bila je to lula. To je najjednostavniji i najjeftiniji način pušenja. Lula se može napraviti od različitih materijala i kao pribor za pušenje mogla je biti jeftina, a s druge strane bilo je veoma skupocjenih lula kakve su sebi mogli priuštiti bogatiji slojevi društva. Jedno vrijeme bila je popularna cigara, koja se pravila od posebnih duhana obično najbolje kvalitete s ugodnom aromom. Dvadeseto stoljeće može se s pravom nazvati stoljećem cigarete. Cigareta je danas dominantni oblik uživanja duhana i u ukupnoj potrošnji duhanskih proizvoda u svijetu sudjeluje s preko 95%. Početak pušenja cigarete, odnosno njezin primitivni praoblik nalazimo još u 16. stoljeću.

Prema jednom zapisu, Španjolci su već 1518 zapazili da pripadnici nekih plemena izmrvljeni duhan umotavaju u listove različitih biljaka - banane, šećerne trske, a najčešće kukuruza, što se može smatrati prvim primitivnim oblikom cigarete. Indijanci su još tada miješali duhan s različitim travama i aromatskim smolama radi poboljšanja arome. Međutim, biljne tvari kojima se omotavao duhan imale su i negativnih popratnih pojava pri izgaranju. Okus dima bio je suviše oštar, duhan je brzo izgarao, lako je ispadao na kraju, upadao u usta i sl.

U 17. stoljeću u Južnoj i Srednjoj Americi pojavljuju se papelitosi, male cigare ili bolje rečeno primitivne cigarete, omotane kukuruznom komušinom, koje su pušili Španjolci i Kreolci. Jedno izvješće iz 1756. opisuje proizvodnju ovakvih cigareta ručno u Meksiku. Zanimljivo je da glasoviti talijanski pustolov Giacomo Casanova (1725-179 u svojim memoarima navodi da je u Španjolskoj sreo pušače cigareta napravljenih od brazilskog duhana umotanog u list papira.

Sama riječ cigareta španjolskog je porijekla i znači mala cigara, a riječ cigara izvedena je od riječi ciq, što na jeziku plemana Maya znači "sagorljivo". Korijen te riječi ci ili cii znači ugodna, mirišljiva ukusna roba. Maye su bili prvi narod za koji se zna da je pušio cigare.

Cigareta je rođena
Cigarete u današnjem obliku, odnosno izrezani duhan umotan u komadić papira, pojavljuju se početkom 19. stoljeća i o njihovoj pojavi postoji nekoliko izvora. Prema prvom cigarete se počinju praviti u Španjolskoj oko 1825.-1830. Nazvane su cigaritto, a bile su napravljene od tankog lista četvrtastog papira u koji je ručno umotan duhan.

Druga priča o povijesti nastanka moderne cigarete vezana je za rat između Egipta i Turske. Zapovjednik egipatske vojske Ibrahim-paša u toku opsade tvrđave Akre u Siriji 1832., koju su držali Turci, poslao je kao poklon jednoj topničkoj jedinici veću količinu finog orijentalnog duhana. Taj duhan vojnici su pušili na jedinoj nargili (vodena lula) koju su imali, dok jednog dana tu nargilu nije raznijela turska granata. Da bi nekako zadovoljili svoju strast za duhanom, vojnici su se dosjetili da duhan umotavaju u papir kojim su omotavane karteče, artiljerijske granate. Priča kaže da je jedan kaplar uzeo taj papir od kojeg su se spravljale čahure za barut, isjekao ga na više komada, u jedan od njih zavio svoj duhan, stavio tu rukotvorinu u usta i cigareta je rođena, slučajno kao i mnogi drugi pronalasci. Vojnici su taj izum neko vrijeme skrivali jer se ipak radilo o državnom papiru koji je služio za druge namjene. No, kako su uspjeli osvojiti tvrđavu, paša im je oprostio tu sitnu krađu. Je li se sve uistinu tako dogodilo teško je reći, no zna se da su nakon toga takve cigarete počeli praviti i turski vojnici, od kojih su tu naviku preuzeli i Rusi koje je sultan bio angažirao u obrani Carigrada. Već četrdesetih godina u Rusiji počinje tvornička izrada takvih cigareta pravljenih od orijentalnog duhana. Zna se da se nakon 1843. u Francuskoj pojavljuju u prodaji prve cigarete.

Ovaj tip cigarete raširio se po Europi nakon Krimskog rata (1854-1856) u kojem se oko 55,000 vojnika iz Engleske i Francuske borilo na strani Turske u ratu protiv Rusije. U Rusiji su se tada proizvodile orijentalne cigarete s finom aromom koja se mogla uspoređivati s cigarama, pa su britanski i francuski vojnici prihvatili te cigarete i nakon završetka rata raširili naviku pušenja orijentalnih cigareta po Europi. Tako pušenje cigarete postaje sve popularnije. Zanimljivo je da su tada mnogi "duhanski znalci" predviđali da pušenje cigarete neće naći mnogo poklonika i da će taj oblik uživanja duhana jednostavno nestati. No usprkos takvim prorocima pušenje cigarete stječe sve više poklonika. Nakon 1848. u Francuskoj se pojavljuju prve žene pušačice, kao stanovit simbol otpora važećim normama, jer je do tada ta navika bila uglavnom rezervirana za muškarce. Najpoznatija među njima svakako je bila poznata književnica George Sand (1804-1876), za koju se veže i izreka "Slava vrijedi koliko i dim iz lule".

Budući da narasle potrebe za cigaretama više ne može zadovoljiti ručna izrada, pojavljuju se prvi strojevi za izradu cigareta. Prvi takav stroj napravio je kubanski industrijalac Sussini. Taj je stroj izložen 1867. na Pariškoj izložbi i bio je prava senzacija. Mogao je proizvesti oko 3.600 cigareta na sat, što je u odnosu na 120-150 ručno izrađenih cigareta bio veliki napredak. Uskoro je (1883. g.) američki inženjer James A. Bonsack konstruirao stroj koji je proizvodio 15.000 cigareta na sat, što je u to vrijeme bila prava revolucija. Taj stroj smatra se pretečom automatskih strojeva koji su se pojavili 15-20 godina nakon toga. Već tada je uvedeno pakovanje od 20 cigareta kao najpraktičnije, što se zadržalo do današnjih dana. Koncem 70-ih godina počinje izrada cigaret papira kojim se zamjenjuju različite vrste papira u koje se duhan do tada umatao.

U naše krajeve cigareta je došla preko Austrije i Italije. Zanimljivo je da se u Dalmaciji cigarete dosta dugo nazivalo španjulet, što je veoma često upotrebljavao poznati splitski novinar i kroničar Miljenko Smoje. Taj izraz došao je iz Italije gdje su prve cigarete uvezene iz Španjolske pa su po tome nazvane spagnolette.

Potrošnja cigareta u Europi i Americi u početku raste veoma sporo, kako zbog nedovoljne ponude, tako i zbog skupoće, što se mijenja povećanjem brzine rada strojeva i povećanjem proizvodnje. Tako se povećava ponuda i smanjuje cijena. U SAD je npr. 1880. oko 50% ukupne potrošnje duhana bilo u formi duhana za žvakanje, potom cigare, lulaša, a cigarete su u ukupnoj potrošnji sudjelovale sa svega 1%. Godine 1900. taj se iznos povećao na 3.5%.

Osvajački pohod blend cigaret
U početku su se uglavnom proizvodile orijentalne cigarete, ali su se također proizvodile cigarete i od tamnog kao i svijetlog duhana. Čak su i u SAD marke cigareta tada imale orijentalna imena kao Fatima, Zubelda, Omar, Osman i sl. Kako se u SAD nije proizvodio orijentalni duhan, već drugi tipovi, proizvođači cigareta razmišljali su kako da te duhane ukomponiraju u prihvatljiv proizvod. Nakon mnogih eksperimenata, Reynolds je 1913. dao na tržište cigaretu s novom mješavinom nazvanom domaći blend, sastavljenom od flue-cured duhana, berleja i orijentalca uz dodatak nekih zaslađivača i aromata. Ta mješavina u osnovi je bila slična lulašu, a od 1916. takvoj mješavini počeo se dodavati i merilend radi poboljšanja sagorljivosti. Nova cigareta nazvana je Camel, a uz naziv i sam dizajn cigarete s minaretom, devom i piramidom u pozadini, asocirao je na orijent, odnosno aromatski i visokokvalitetni duhan, budući da je tada orijentalni duhan još predstavljao najbolju kvalitetu. Pojavu cigarete pratila je također bučna i inventivna reklama kao npr. "Sutra će u ovom gradu biti više deva (Camels) nego u Africi i Aziji zajedno", i sl. Već 1915. Ligget & Mayers lansira blend cigaretu Chesterfield, a 1916. American Tobacco cigaretu Lucky Strike. Camel je 1918. sudjelovao s oko 40% u ukupnoj prodaji cigareta u SAD. U SAD je potrošnja cigareta po odraslom stanovniku 1913. iznosila 250 cigareta, a 1925. 1.060 komada. Oko 1920. cigareta postaje dominantni oblik uživanja duhana u SAD, a uskoro i u cijelom svijetu.

Širenju blend cigarete u Europi doprinose američki vojnici, premda je širenje sporije bilo zbog naviknutog okusa, bilo zbog kojekakvih drugih ograničenja. U Europi su tada postojala tri tipa cigarete: orijentalni koji je bio najrašireniji u jugoistočnom i istočnom dijelu kontinenta, tamna cigareta u srednjoj i zapadnoj Europi, te engleski tip cigarete. Tada je u većini zemalja duhan bio organiziran u sustavu državnog monopola, tako da je svaka država prije svega štitila svoj interes. Dobra ilustracija za to je zabrana prodaje američkih cigareta u V. Britaniji. Naime, poslije I. svjetskog rata ove cigarete počele su se širiti u V. Britaniji što je vjerojatno zasmetalo domaćem duhanskom lobiju, pa britanska vlada 1925. godine donosi odluku o zabrani prodaje američkih cigareta na njihovom tržištu. Odluka o zabrani temeljila se na jednom zakonu iz 1842. koji zabranjuje dodavanje meda, šećera i melase duhanu, a kao što je poznato američke blend cigarete sadrže različite zaslađivače za poboljšanje okusa. Tada su spaljene velike količine cigareta Camel, Lucky Strike i Fatima.

Međutim, oduvijek je poznato da se zabranama teško može zaustaviti nešto što potrošači žele. Novi tip cigarete polako se iz SAD širi u druge krajeve, a pravi bum doživio je nakon II. svjetskog rata. Američki i saveznički vojnici proširili su ovaj tip cigarete po cijelom svijetu tako da nakon II. svjetskog rata američke blend cigarete počinju osvajanje svjetskog tržišta. Ratovi su očito povoljno okruženje za širenje navike pušenja i ratovi su, više nego bilo koji drugi pojedinačni događaji, doprinijeli širenju uživanja duhana. Tako je Tridesetogodišnji rat (1818-184 po Europi raširio pušenje lule, Napoleonovi ratovi (1795-1803) pušenje cigare, a Krimski rat pušenje cigarete. I. i II. svjetski rat imali su ključnu ulogu u širenje američke blend cigarete. Nije stoga čudno da je poznati američki general Pershing rekao da je za vojsku duhan isto toliko neophodan kao i dnevna opskrba.

Odgovor izazovima
Uvođenjem različitih inovacija cigareta se stalno mijenja i prilagođava zahtjevima tržišta, što je ujedno odgovor različitim izazovima, posebice kad je u pitanju antipušačka kampanja i odnos pušenja i zdravlja. Veoma značajan korak u tehnologiji proizvodnje cigareta bio je uvođenje filtra. Prva filter cigareta Maurier lansirana je u Engleskoj 1929., ali sve do pedesetih godina filter nije bio šire prihvaćen. Blaži oblik filter cigarete smatran je manje povoljnim, pa je filter smatran samo zgodnom tehničkom novotarijom. Tek polovinom pedesetih godina počinje brzo širenje tog tipa cigarete i za dvadesetak godina većina cigareta bilo je s filtrom. Danas je jedva 1% cigareta u svijetu koje nemaju filtar. Prvu pakericu za tvrdo pakiranje patentirao je Mollins 1937., ali je prošlo 25 godina prije nego je ovaj tip pakovanja šire prihvaćen u svijetu.

Kao posljedica antipušačke kampanje smanjuje se sadržaj sastojaka koji se apostrofiraju kao štetni, kao što su nikotin, kondenzat i CO. Tome pored filtra doprinose ventiliranje korka i cigaret papira, upotreba ekspandiranog rebra, folije i sl. Uz današnju tehnologiju uopće nije problem proizvesti cigarete sa svega 0.1 mg nikotina i 1 mg tara po cigareti, ali u pitanje dolazi okus i prihvatljivost takvih cigareta, jer su to zapravo sastojci radi kojih se duhan i koristi kao sredstvo za uživanje. Stoga tehnolozi pronalaze različite postupke kojima bi održali pušačka svojstva, odnosno fiziološko zadovoljenje pušača, uz smanjen sadržaj kondenzata. Kako se mijenjao sadržaj nikotina i tara u SAD zadnjih desetljeća, vidi se iz slijedećih podataka (u mg/cig).
GODINA
1950
1960
1970
1980
1990
2000
KONDENZAT
38
28
20
15
12
<10
NIKOTIN
1,9
1,7
1,4
1,0
0,8
0,7
Sustavno se također smanjivala težina duhana u cigareti, što se vidi iz količine cigareta izrađenih od 1 kg duhana:

1950
1960
1970
1980
1990
720
860
1020
1200
1250
S 1.6 trilijuna cigareta godišnje, koliko otprilike iznosi njena proizvodnja, cigareta američkog blend tipa dominira u svijetu i najvjerojatnije će se takav trend nastaviti. Njen udio u ukupnom tržištu cigareta povećava se dvostruko brže od porasta proizvodnje cigareta u svijetu. No uz blend cigarete postoje još tri druga tipa cigarete koji se u pojedinim dijelovima svijeta konzumiraju u manjem ili većem obujmu. To su:

Orijentalna ili turska cigareta, sastavljena od aromatičnih orijentalnih duhana koji se ne sosiraju i ne aromatiziraju. Imaju ugodnu, nekad i naglašenu aromu. Danas se ove cigarete još konzumiraju samo u nekim zemljama istočnog Sredozemlja;

Virdžinijska ili engleska cigareta, napravljena je potpuno ili gotovo potpuno od flue-cured duhana različitog podrijetla i različite kvalitete. U pravilu se ne sosira i ne aromatizira, iako se u zadnje vrijeme neke arome dodaju i ovom tipu cigarete. Ovaj tip cigarete raširen je u V. Britaniji, Kini i nekim zemljama Britanskog Commonwealtha, odnosno bivših britanskih kolonija;

Tamna ili crna cigareta karakterizira se time što sadrži značajne količine tamnih duhana. Ima više tipova tamne cigarete, ovisno o sastavu mješavine. Ova cigareta dominirala je u Francuskoj, Španjolskoj, mnogim zemljama frankofonskog područja u Africi i Azij, te u nekim zemljama Južne Amerike. Gauloise i Gitanes bile su poznate marke ovog tipa.

Uz ova četiri osnovna tipa cigarete postoje i različite lokalne cigarete koje se troše u pojedinim državama. U Rusiji i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza bio je popularan papiros, tip cigarete koji se odlikuje dugim šupljim usnikom, napravljenim obično od tvrdog papira. Za papiros se često koristila mahorka (N. rustica), pa je ta cigareta bila veoma jaka u pušenju. U Indiji, Šri Lanki i Pakistanu i danas se mnogo puši bidi cigareta, napravljena od smrvljenog duhana umotanog u list drveta Diosporus melanoxylon. Oko 60% mase cigarete je list koji ne sadrži katran i nikotin, tako da 3-5 bidi cigareta sadrže nikotina koliko jedna standardna cigareta. Kretek je tip cigarete veoma raširen u Indoneziji, a uz duhan se u mješavinu stavlja klinčić koji aromatizira cigaretu. Vrh cigarete obično je namočen nekim zaslađujućim sredstvom. U Južnoj Americi postoji pikadura cigareta sastavljena od lokalnog duhana, a u Švicarskoj je dugo bila popularna merilend cigareta napravljena gotovo isključivo od merilend duhana. Mora se ipak istaći da se udio svih tipova cigareta na svjetskom tržištu smanjuje na račun američke blend cigarete.

Tako je cigareta prošla dug put od primitivnog papelitosa do današnje moderne cigarete. Početkom stoljeća ukupna proizvodnja cigareta iznosila je oko 2 milijarde komada u odnosu na današnjih 5.600 milijardi cigareta ili 2.800 puta više, proizvedenih u preko 500 proizvodnih centara. Ukupna maloprodajna vrijednost tih cigareta iznosi preko 250 milijardi dolara. Cigareta je, prema tome, tipičan proizvod industrijske ere dvadesetog stoljeća, a današnji strojevi za proizvodnju cigareta svojom preciznosti, brzinom, svestranosti i djelotvornosti predstavljaju remek djela moderne tehnologije.

Izmrvljeno duhansko lišće koje su pušili urođenici Novog svijeta ima malo veze s današnjom cigaretom. Zajedničko im je jedino što je duhan i dalje osnovni sastojak. No današnja je cigareta visoko sofisticiran industrijski proizvod u čijoj izradi sudjeluju stručnjaci različitih profila, od agronoma, tehnologa, kemičara, strojara do elektroničara. Treba ipak reći da je i danas za cigaretu najvažniji duhan, odnosno duhanska mješavina u kojoj ponekad može biti i preko 20 različitih komponenata. Svi sastojci jedne mješavine pažljivo se odabiraju po tipu, porijeklu, kvaliteti, ni jedna komponenta ne smije dominirati, a od sastava mješavine u najvećoj mjeri ovisi prihvatljivost cigarete na tržištu. Netko je duhansku mješavinu usporedio s orkestralnom simfonijom u glazbi, kad svi instrumenti štimaju i zajednički stvaraju harmoniju zvuka, melodije i snage koja zasjenjuje svaki pojedinačni instrument.

Kakva je sudbina cigarete u 21. stoljeću? Na to pitanje teško je precizno odgovoriti, ali je sigurno da će u proizvodnji i potrošnji cigareta ključno pitanje biti odnos pušenja i zdravlja. Prije nešto više od 25 godina antiduhanski lobi u SAD započeo je jedan program kampanje s motom: u 2000. godinu bez cigarete ili stvaranje bezduhanskog društva. Danas je očito koliko je taj program imao uspjeha. Neosporno je ipak da se duhanska industrija suočava sa sve više problema koji se iz SAD šire svijetom. Hoće li duhanska industrija u godinama koje dolaze uspjeti naći odgovore na sve te izazove, kao što je to uspijevala do sada, ostaje da se vidi.
ĆOMBE PRIČA-majko moja mila ovo on prićo sat vremena
Uh,evo slušaoca.
Izvolite u eteru ste!
Gost prića-kašlj kašlj baš mi lilillilijepa prića uh...
Ćombe-Ok,šta trebate...
Gost govori-ovo šta on preprića sve je taćno

LOGIĆNO
KRAJ
17. travanj 2013
u228992
u228992
zakon je,to si našao na internetu?
17. travanj 2013
u221465
u221465
OVO KAJ JE PREPRIĆAVO MUJO O CIGARAMA SAM UKRO S INTERNETA A OVO TRAJLA BE SAM SAM NAPISO
17. travanj 2013
u228992
u228992
ahaa
17. travanj 2013
hahahaha
21. svibanj 2013
ako želiš poslati poruku u tu temu, učlani se ili prijavi
Unesi link na sliku
Primjer: https://www.stranica.com/slika.jpg